Dabar

Na godišnjoj konferenciji Dani e-infrastrukture - SRCE DEI 2021 u sklopu tematskog bloka Informacije i podaci u znanosti održana je dodjela priznanja repozitorijima u Dabru za promicanje otvorenog pristupa. Dobitnici priznanja za promicanje otvorenog pristupa su sljedeći repozitoriji:

• Repozitorij Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
• Repozitorij Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta u Osijeku
• Repozitorij Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku
• Repozitorij Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
• Repozitorij Međimurskog veleučilišta u Čakovcu
• Repozitorij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
• Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• Repozitorij Ekonomskog instituta, Zagreb

Otvorenost u sustavu Dabar

U Repozitorijima sustava Dabar trenutno je 47% objekata u otvorenom pristupu, 40% u institucijskom pristupu, 12% radova je nedostupno, a oko 1% objekata je dostupno nakon isteka embarga ili samo uz autorizirani pristup.

Udio objekta u otvorenom pristupu s obzirom na godinu nastanka je u kontinuiranom rastu te je tako 2016. godine bilo 46% objekata u otvorenom pristupu, 2017. bilo ih je 47%, 2018. bilo ih je 48%, 2019. bilo ih je 47%, 2020. bilo ih je 51%, dok se u 2021. udio objekta u otvorenom pristupu povećao na 61%.

U otvorenom pristupu u manjoj su mjeri zastupljeni ocjenski radovi (43%), slikovna građa (34%), audiovizualna građa (14%) i ocjenski umjetnički radovi (14%). Otvoreno je dostupno nešto više od polovice disertacija, priloga i poglavlja u knjigama (54-58%). Slijede obrazovni sadržaji (71%), knjige (78%) te skupovi podataka i audio građa (88%), a s udjelom otvorenosti većim od 90% predvode radovi u časopisima, izlaganja na skupovima, radovi u zbornicima, virtualne zbirke te ostale vrste dokumenata.

Čestitamo još jednom svim repozitorijima, njihovim vlasnicima, urednicima, odgovornim osobama, autorima, studentima i čelnicima koji svojim radom i djelovanjem potiču objavu objekata u otvorenom pristupu.

U Dabru, sustavu digitalnih akademskih arhiva i repozitorija koji Srce razvija u suradnji s akademskom i istraživačkom zajednicom, implementirana je podrška za okupljanje raznih vrsta pohranjenih digitalnih objekata u virtualne zbirke. Na taj način korisnici mogu prethodno objavljene objekte okupiti, dodatno opisati i prezentirati u repozitorijima kao jednu cjelinu.

Metapodatkovni opis novog objekta Virtualna zbirka definirao je Koordinacijski odbor Dabra. Implementirane funkcionalnosti uključuju mogućnost opisivanja zbirke, dodavanja pohranjenih objekata u zbirku i njihovo uklanjanje iz zbirke te promjenu poretka objekata u zbirci, mogućnost samoarhiviranja zbirki, dodavanje zbirki putem programskog sučelja REST API te isporuku opisa zbirke kao jednog zapisa putem OAI-PMH sučelja repozitorija. U virtualne zbirke korisnici mogu isključivo dodavati objekte koji su prethodno pohranjeni u istom repozitoriju u kojem kreiraju virtualnu zbirku, a razmatra se i uvođenje mogućnosti da zbirke uključuju objekte iz drugih repozitorija u Dabru. Objavu virtualne zbirke odobrava, jednako kao i sve ostale vrste objekata, urednik repozitorija.

Primjer zbirke može biti umjetnička izložba koja osim umjetničkih fotografija kao komponente ocjenskog rada uključuje i teorijski dio rada, fotografije sa same izložbe, pozivnice, recenzije i slično. Također, kao primjer može poslužiti i istraživački projekt u sklopu kojeg članovi projektnog tima izrade skupove podataka, razne vrste radova, prezentacije te projektnu dokumentaciju, izvještaje i sl. Svi ti rezultati rada na projektu mogu se objediniti u virtualnoj zbirci.

Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković u sklopu aktivnosti uspostave podrške upravljanja istraživačkim podacima aktivirao je podatkovni repozitorij na Dabru te u njega migrirao postojeće skupove podataka s EPrints platforme. Budući je Dabar usklađen s DataCite metapodatkovnom shemom, FULIR Data je uspješno registriran i u katalogu podatkovnih repozitorija Re3Data. S obzirom da je OAI-PMH sučelje repozitorija u Dabru usklađeno s OpenAIRE smjernicama za podatkovne repozitorije sljedeći korak je registracija repozitorija u OpenAIRE platformu.

Podsjećamo da svi repozitoriji u Dabru imaju dostupnu mogućnost pohrane skupa podataka o kojoj više možete saznati u objavljenim video uputama za objavu skupova podataka.

Sadržaj platforme Dabar uključen je u EBSCO Discovery System (EDS) koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) omogućila za javna sveučilišta i Institut Ruđer Bošković. Omogućena je pretraga svih digitalnih repozitorija u sustavu Dabar u okviru platforme objedinjenog pretraživanja svih dostupnih e-izvora (EDS). EBSCO je vodeći svjetski pružatelj istraživačkih baza podataka, e-časopisa, e-knjiga, pretplata za časopise te ostalih usluga za knjižničare. Riječ je o sveobuhvatnom sustavu za pretraživanje koje olakšava i pojednostavljuje proces produbljenih istraživanja.

Uključivanjem u EDS, Dabar je potvrdio kako je kao platforma interoperabilan te implementiran na način da omogućuje diseminaciju i putem drugih servisa (tražilica, agregatora i slično) čime jamči veću vidljivost ustanova koje imaju repozitorije u Dabru i njihovih autora.

Odabirom repozitorija Dabar u EDS sustavu pretraživanja, prikazat će se svi sadržaji institucijskih i tematskih digitalnih repozitorija i arhiva ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske (preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, završni radovi studenata, knjige, nastavni materijali, slike, video i audiozapisi, prezentacije, digitalizirana građa, itd.).

Više o uključivanju Dabra u EBSCO možete pronaći na mrežnim stranicama NSK.

Na Dabru, nacionalnoj infrastrukturi za repozitorije i arhive, trenutno je uspostavljeno više od 140 repozitorija na mrežnim domenama ustanova. Većinom je riječ o institucijskim repozitorijima u koje ustanove pohranjuju produkciju svojih djelatnika i studenata, a postoje i tzv. zbirni repozitoriji poput Nacionalnog repozitorija završnih radova (ZIR) i Nacionalnog repozitorija disertacija i znanstvenih magistarskih radova (DR), te repozitoriji četiri sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Splitu) koji prikazuju sadržaje institucijskih repozitorija svojih sastavnica.

Implementacijom središnjeg pretraživanja i pregledavanja sadržaja svih repozitorija korisnici na jednom mjestu mogu pretraživati sve digitalne objekte pohranjene u bilo kojem od repozitorija u Dabru te preuzeti datoteke objekta iz izvornog repozitorija. Time se povećava vidljivost sadržaja repozitorija i korisnicima olakšava uvid u produkciju ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Ujedno se olakšava drugim sustavima automatizirano preuzimanje metapodataka jer se sada kroz jedinstveno OAI-PMH sučelje mogu preuzeti metapodaci svih objekata u Dabru. 

Kako bi korisnicima repozitorija bili jasni uvjeti korištenja i pohrane sadržaja repozitorija, definirane su i politike repozitorija. Politike je, kao i funkcionalnost središnjeg pretraživanja, definirao Koordincijski odbor Dabra (KO; pregled zapisnika: zapisnik 9.12.2020., zapisnik 13.1.2021.). U podnožje stranica svih repozitorija dodana je poveznica na politike repozitorija od kojih su trenutno donesene i objavljene politika podatka, metapodataka, sadržaja i pohrane, a u izradi su još i politika očuvanja te politike privatnosti. Politike repozitorija KO Dabra donio je temeljem optimalnih preporuka OpenDOAR-a, politika koje imaju repozitoriji Instituta Ruđer Bošković (FULIR) i Filozofskog fakulteta Sveučlišta u Zagrebu (DARHIV) te politika generiranih pomoću alata RePol (Repository Policy Generator) koji je nastao u sklopu projekta NI4OS-Europe.

Nakon dodavanja funkcionalnosti pretraživanja svih repozitorija u Dabru na stranicama Dabra očekuje se značajnija promjena strukture posjetitelja pa je napravljena i prilagodba izbornika kako bi se krajnji korisnici mogli lakše snaći.